utorak, 23. travnja 2013.

Hanging gardens of Babylon



Semiramidini viseći vrtovi

Semiramidini viseći vrtovi bili su jedno od sedam svjetskih čuda antičkog svijeta, jedno od čuda koja su posve legendarna. Navodno su sagrađeni u drevnom gradu Babilonu, u blizini današnjeg Al Hillah, Babil provincija, u Iraku.  Viseći vrtovi nisu bili samo svjetsko čudo u Babilonu, gradske zidine i obelisk posvećeni Semiramidi također se nalaze u antičkim popisima čuda. 

Vrtovi se pripisuju Neo-babilonskom kralju Nabukodonozoru II, koji je vladao između 605 i 562. godine prije Krista. Izvješćeno je da je izgradio vrtove kako bi ugodio svojoj nostalgičnoj supruzi Amytis od Medije, koja je čeznula za biljnim svijetom njene domovine.Druga teorija pak kaže kako su sagrađeni za mitološku kraljicu Semiramidu koja je vladala na prijelazu iz 9. u 8. stoljeće pr. Kr. Vrtove su uništili  potresi nakon 2. stoljeća prije Krista. Međutim, nema sačuvanih  klinastih tekstova koji opisuju viseće vrtove, ali postoje manji arheološki dokazi na mjestu gdje se nalazio Babilon, no nedovoljno da bi se potpuno potvrdio tako velik i opsežan vrt. 


Izvor:  http://hr.wikipedia.org/wiki/Semiramidini_vise%C4%87i_vrtovi

Petra (rose city)





PETRA

Grad Petra ( što u prijevodu znači "kamen") je povijesni i arheološki grad na području današnjeg Jordana. Drugo ime za Petru je grad ruža. Jedno je od najvećih znamenitosti Bliskog istoka i najveća turistička atrakcija Jordana. Povijest grada je najuže povezana s Nabatejcima i s obzirom da Nabatejci nisu ostavili pisane tragove, povijest Petre ne može se točno utvrditi, već samo u fragmentima i to iz biblijskih, grčkih i rimskih izvora.Grad se nalazi na visini od 800 do 1350 m nadmorske visine u brdskom području Edoma. U razdoblju od 5.st.pr.Kr. do 3.st naše grad je bio veoma važno turističko središte. Oko 1800-te samo su pojedini znanstvenici naslućivali da bi negdje na Bliskom istoku mogao postojati jedan legendarni grad uklesan u stijenama. Otkrio ga je Švicarac Burckhardt putujući po Arabiji. Više od 100 godina kasnije, Thomas Edward Lawrence (poznatiji kao "Lorens od Arabije"), piše u svom djelu "Sedam stupova mudrosti": "Petra je najdivnije mjesto na svijetu." Mislio je, da bi svaki opis mjesta izblijedio pred vlastitim doživljajem u susretu s Petrom.Sačuvano je oko 800 građevina i žrtvenika, iako izraz "građevina" i nje najtočniji, jer se kod očuvanih objekata u Petri ne radi o građenim spomenicima, nego o objektima koji su uklesani u žive stijene. Neki od najvažnijih su:Riznica: Na izlasku iz kanjona koji s istočne strane ulazi u kotlinu Petre, nailazi se ravno na vjerojatno najpoznatiju građevinu Petre, Khazne al-Firaun.  Beduini su ju nazivali "Faraonska riznica", iako se ustvari radi o jednom od mnogih u stijenu uklesanih grobnica. Nije dokazano kad je rađena. Neki znanstvenici smatraju da je rađena u 1. stoljeću pr. Kr., dok drugi vjeruju da je iz 2. stoljeća nove ere, iz vremena cara Hadrijana.Rimsko kazalište: Na putu od ulaska u kotlinu prema centru Petre, s lijeve strane se nalazi dosta dobro očuvan amfiteatar iz 1. stoljeća. I on je, kao i druge građevine, isklesan iz stijene. Ima 33 reda sjedala, i imao je oko 5.000 mjesta. Kod klesanja amfiteatra, otvoreni su prilazi nizu grobnica koje su još ranije bile uklesane u stijene. Amfiteatar su otkrili američki arheolozi 1961.


Grobovi u kraljevskoj stijeni: Sjeverno od amfiteatra izdiže se tzv. kraljevski zid. Na oko pola visine stijene isklesano je više monumentalnih grobnica jedna do druge. Razaznaju se nabatejski, grčki i rimski utjecaji.
Ed-Deir, grobnica u stijeni: Na izlasku s područja nekadašnjeg grada, nalazi se možda najljepši spomenik ove izgubljene kulture, El-Deir. U prijevodu, ovo ime znači "samostan". Vjerojatno zato, jer su u srednjem vijeku ovdje obitavali redovnici. Nije skriven, leži visoko na brijegu i impresivan je ne samo zbog svoje veličine. Samo urna na vrhu ukrasnog okruglog hrama nad ulazom je visoka 9 m. Zbog njegovog jednostavnog ali monumentalnog stila, Ed-Deir se smatra jednim od vrhunaca nabatejske kulture.















Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Petra